ZAŠTO JE LEVICA POBEDILA U BERLINU? Narod odbacio politiku mržnje i straha od migranata, glasao za rešavanje problema običnih ljudi
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Među biračima od 16 do 24 godine Levica je ostvarila posebno snažan rezultat, osvojivši čak 46 odsto glasova te starosne grupe.
- Berlin je krenuo suprotno od delova istočne Nemačke u kojima AfD beleži najveće uspehe, dajući prednost socijalnim pitanjima, različitosti i progresivnijoj politici.
Berlin je na izborima poslao poruku koja se teško može prevideti. Dok Alternativa za Nemačku (AfD) osvaja gotovo 40 odsto glasova u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji (bivša sovjetska teritorija), nemačka prestonica krenula je u potpuno suprotnom političkom smeru: Levica (Die Linke) prvi put u istoriji postala je najjača stranka u Berlinu.
Prema preliminarnom zvaničnom rezultatu, Levica je osvojila 25,7 odsto glasova i ostavila CDU daleko iza sebe sa 18,8 odsto. AfD je završio na trećem mestu sa 16,3 odsto, Zeleni su dobili 14,3, a SPD svega 12,1 odsto.
To je najbolji rezultat Levice u istoriji izbora za berlinski Predstavnički dom. Razlika između nje i CDU-a iznosi gotovo sedam procentnih poena, iako su dve stranke tokom prethodnih meseci u istraživanjima često bile znatno bliže.
Rezultat je zato više od obične smene na vrhu. Berlin je u trenutku snažnog uspona krajnje desnice u drugim delovima Nemačke izabrao drugačiji politički odgovor.
Grad različitosti nije prihvatio politiku straha
"U našem gradu ljubav i pravda pobedile su mržnju, a ta poruka sada ide u svet", poručila je vodeća kandidatkinja Levice Elif Eralp tokom izborne večeri.
Ta rečenica dobro opisuje način na koji Levica tumači rezultat, ali iza pobede postoje vrlo konkretni razlozi.
Berlin je grad čiji identitet počiva na različitosti. Milioni ljudi različitog porekla, nacionalnosti, religija, životnih stilova i političkih uverenja svakodnevno dele isti urbani prostor. U takvoj sredini politička strategija zasnovana prvenstveno na strahu od migracija i kulturnih promena ima prirodno ograničenje.
To ne znači da 16,3 odsto AfD-a treba zanemariti. Naprotiv, stranka je znatno ojačala u odnosu na prethodne izbore. Ali Berlin joj nije dao ni približno onu dominantnu poziciju koju je ostvarila u pojedinim istočnim saveznim pokrajinama koje su nekada pripadale Sovjetima.
Gotovo dve trećine glasova otišlo je strankama levo od centra ili levice ako se saberu Levica, Zeleni i SPD. Istovremeno, moguća koalicija te tri stranke ima parlamentarnu većinu.
Drugim rečima, dok se deo Nemačke pomera udesno, Berlin je odgovorio snažnim pomeranjem ulevo.
Umesto migranata, Berlin je glasao o kirijama
Ipak, svesti rezultat samo na ideološki obračun sa desnicom bilo bi previše jednostavno.
Najvažnija tema izbora nisu bili migranti, granice ili identitet. Bile su to kirije.
Stanovanje je godinama jedan od najvećih problema nemačke prestonice. Cene rastu, slobodne stanove je sve teže pronaći, a strah od toga da će ljudi biti istisnuti iz kvartova u kojima godinama žive postao je svakodnevna briga velikog broja Berlinaca.
Upravo je tu Levica pronašla svoju najjaču temu.
Stranka je insistirala na pristupačnom stanovanju, ograničavanju kirija i sprovođenju referenduma iz 2021. o prevođenju velikih stambenih kompanija u društveno vlasništvo. Analize posle izbora upravo stambenu politiku izdvajaju kao jedan od glavnih razloga njenog uspeha.
Tu se krije možda i najvažnija lekcija berlinskih izbora.
Umesto da dozvoli da kampanju preuzme rasprava o migracijama, Levica je politički sukob vratila na pitanje svakodnevnog života: koliko košta stan, može li prosečan čovek da ga plati i da li će Berlin ostati grad u kojem mogu da žive i ljudi koji nisu bogati.
Nemački taz upravo "socijalnu koheziju i pristupačnost" vidi kao recept kojim je u Berlinu ograničen prostor AfD-u: Levica je stavila visoke kirije u centar kampanje i sprečila da migracije postanu dominantna izborna tema.
Mladi su masovno otišli ulevo
Postoji još jedan podatak koji možda najbolje pokazuje koliko se politička slika Berlina promenila.
Prema postizbornom istraživanju Foršungsgrupe Valen, koje prenosi Tagesšpigel, čak 46 odsto birača između 16 i 24 godine glasalo je za Levicu.
To je generacija kojoj su društvene mreže prirodno političko okruženje, a Levica je vodila kampanju prilagođenu upravo takvoj publici. Njeni spotovi bili su moderniji i profesionalnije producirani od kampanja većine konkurenata, dok je stranka pokušavala da stvori utisak političkog pokreta, a ne samo tradicionalne partije.
Centralna poruka bila je jednostavna: Berlin treba da ostane pristupačan ljudima koji u njemu rade i žive.
U tom okviru pojavila se i Elif Eralp.
Političarka turskog porekla, koja govori nemački i turski, postala je lice kampanje u gradu u kojem veliki deo stanovništva ima migrantsko poreklo. Levica je to svesno pretvorila u deo njenog političkog identiteta. Na plakatima je često stajalo samo njeno ime: "Elif".
Ukoliko uspe da formira vladu, Eralp bi postala prva političarka Levice na čelu Berlina i prva gradonačelnica nemačke prestonice migrantskog porekla.
Berlin nije rekao da nema problema, već da želi drugačija rešenja
Bilo bi pogrešno rezultat tumačiti kao dokaz da Berlin nema problema sa kriminalom, migracijama, integracijom ili bezbednošću. Ima ih, kao i svaka velika evropska metropola.
Ali izbori pokazuju nešto drugo: većina birača nije prihvatila da se politički odgovor na te probleme zasniva prvenstveno na strahu od drugih i drugačijih.
AfD je ojačao, ali nije osvojio Berlin. CDU je kampanju u završnici snažno usmerio protiv Levice, ali je završio gotovo sedam poena iza nje. Tagesšpigel ocenjuje da je CDU praktično vodio "anti-Linke" kampanju, a da pritom nije dovoljno jasno objasnio šta sam nudi biračima.
Levica je ponudila drugačiju vrstu populizma: ne "plašite se onoga ko dolazi", već "plašite se da više nećete moći da platite stan".
Ta poruka je u Berlinu bila daleko uspešnija.
Zato rezultat nije samo priča o pobedi jedne partije. To je priča o dva različita odgovora na nesigurnost koja postoji širom Nemačke.
Jedan odgovor traži krivca u migrantima, kulturnim promenama i razlikama. Drugi pokušava da nezadovoljstvo usmeri prema kirijama, nejednakosti i osećaju da veliki grad postaje nedostupan ljudima koji ga održavaju u životu.
Berlin je juče veoma jasno izabrao ovaj drugi put.
I upravo zbog toga možda najvažnija rečenica izborne večeri nije bila procenat koji se pojavio na ekranu, već poruka Elif Eralp da su u Berlinu "ljubav i pravda pobedile mržnju".
To jeste politička poruka pobednice, a ne objektivno objašnjenje svakog glasa. Ali rezultat pokazuje nešto što je teško osporiti: u trenutku kada krajnja desnica beleži istorijske rezultate u delovima Nemačke, najveći grad zemlje nije krenuo za njom. Berlin je skrenuo ulevo.
(Kurir.rs/Aleksandar Vulić)